Glavobolja (migrena)

Postoji niz različitih tipova glavobolje, a najčešće su:

Tenzijske glavobolje
Tenzijska glavobolja je najčešći tip glavobolje. Često se nazivaju stres glavobolje i uzrokovane su kontrakcijama mišića u glavi i vratu. Može uzrokovati blagu, umjerenu ili intenzivnu tupu bol, stezanje ili pritisak oko čela i iza očiju ili stražnje strane glave i vrata. Bol je obično blaga ili umjerena u odnosu na migrene. Neki pacijenti kažu da se osjećaju kao da imaju stezajući obruč oko glave. Nikada nisu popraćene mučninom, povraćanjem i ne pojačava se pri fizičkoj aktivnosti. Većina ljudi koji pate od tenzijske glavobolje imaju epizodne glavobolje, koje se javljaju jednom ili dva puta mjesečno u prosjeku. Obično počnu postupno, često u sredini dana. Ipak, tenzijske glavobolje mogu biti i kronične. To su periodične glavobolje, a mogu trajati od 30 minuta do nekoliko dana. Kronične glavobolje dolaze i prolaze kroz duži vremenski period. Bol može biti jača ili može popustiti tijekom dana, ali gotovo uvijek postoji.

Migrene
Migrena je funkcijska glavobolja koja obično zahvaća polovicu glave, međutim može biti i obostrana odnosno locirana u predjelu čela ili samo zatiljka. Bol je najčešće pulsirajućeg karaktera, umjerenog ili jačeg inteziteta koja se pojačava fizičkom aktivnošću. Može biti praćena mučninom, povraćanjem te osjetljivosti na svjetlo i buku. Kod nekih ljudi prije glavobolje javlja se aura, prolazni neurološki simptom koji se razvija postupno tijekom 5-20 minuta. Pacijent može vidjeti kratke bljeskove, imati jednostrane osjetne ili motoričke ispade. Druge uobičajene značajke aure su: vrtoglavica, neravnoteža, zbunjenost i ukočenost.

Neke glavobolje mogu biti znakovi ozbiljnih medicinskih stanja. One uključuju glavobolje nakon traume, glavobolje u starijih osoba ili glavobolje s bilo kojim od sljedećih simptoma: povraćanje bez mučnine, teška vrtoglavica, groznica, ekstremni bol u vratu, iznenadna pojava, hipertenzija.

Autonomni živčani sustav i glavobolje Funkcioniranje svih naših unutarnjih organa je regulirano od strane nesvjesnog živčanog sustava poznatog kao autonomni živčani sustav (AŽS). AŽS se dijeli na: simpatički i parasimpatički živčani sustav. Simpatički živčani sustav je odgovoran za aktivaciju "borba ili bijeg" odgovora u stresnim situacijama. Parasimpatički sustav upravo suprotno odgovoran je za aktiviranje umirujućeg stanja i uzrokuje reakciju opuštanja. Duži period stresa može izazvati kronično stanje hiper simpatičke aktivnosti i potisnuti parasimpatički sustav što tijelo postepeno pomiče do povećanog simpatičkog utjecaja. Takvo stanje može uzrokovati krutost i ukočenost vrata i gornjeg dijela leđa, osjećaj težine iza očiju, tenzijske glavobolje, kao i anksioznost, razdražljivost i probavne probleme kao što su nadutost i zatvor.

Akupunktura i migrene
U Preventu koristimo jedinstven pristup u liječenju glavobolja. Izbjegavanjem aplikacije igala u područje glave, vrata i gornjeg dijela tijela, a umjesto toga koristimo aplikaciju isključivo u donjem dijelu tijela, izbjegavamo dilataciju krvnih žila glave.

Akupunktura za prevenciju migrene Emocionalni stres je poznat okidač za glavobolje. Ljudi koji žive brzim tempom imaju tendenciju da imaju neusklađen autonomni živčani sustav. Parasimpatička (opušteno stanje) grana je potisnuta, a simpatička grana (stresno stanje) je aktivirana. Ova vrsta neravnoteže može biti vezana za druga zdravstvena stanja kao što su bolesti srca, nesanice, hipertenzije i predmenstrualni sindrom.
Tehnika akupunkture koja se koristi u Preventu pomaže u sprječavanju migrene aktiviranjem parasimpatičkog živčanog sustava i smanjenjem napetosti mišića. Akupunkturne točke za ovu tehniku biraju se na podlakticama i potkoljenicama.

Povećana napetost mišića u vratu i gornjem dijelu leđa je česta kod ljudi s migrenama. Stoga smanjenje napetosti je sastavni dio prevencije migrene. Pronalaskom i liječenjem najviše reaktivnih točaka možemo utjecati na trenutni porast protoka krvi u bolnim i napetim mišićima. Preporučujemo i neke bitne promjene u načinu života kako bi se smanjila učestalost glavobolje:
- spavanje na odgovarajući način (7-8 sati dnevno),
- izbjegavajte fizički ili mentalni umor,
- izbjegavajte alkohol (posebno crno vino),
- izbjegavajte kofein,
- eliminirati hranu koja aktivira migrenu: mliječni proizvodi, čokolada, začini, pšenice i kukuruza.